Povijest speleološkog odsjeka
Speleološki odsjek Željezničar osnovan je pri istoimenom Planinarskom društvu 1950. godine. U šezdesetak godina neprekinutog rada kroz Željezničar je prošlo više od tisuću speleologa, a prosječno nas je godišnje aktivno oko pedeset - od učenika, studenata, inženjera i doktora znanosti do umirovljenika. Dio članova se uže specijalizirao pa imamo stalan broj instruktora speleologije, speleoronioca, biospeleologa i pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja. Naša osnovna djelatnost je istraživanje špilja i jama diljem krških područja Hrvatske, od Zagorja i Gorskog kotara, do Like i Dalmacije. Organizatori smo prvih hrvatskih speleoloških ekspedicija u inozemstvo, a slična višetjedna međunarodna istraživanja organiziramo i danas. Devedesetih godina članovi Željezničara vodili su ekspedicije u najdublju jamu Hrvatske – Lukinu jamu na Sjevernom Velebitu.
Temeljni rezultat našega rada je dokumentacija pojava u podzemlju kroz izradu topografskih nacrta speleoloških objekata, fotografiranje, snimanje filmova i mjerenje osnovnih fizikalnih parametara. Do danas smo obradili i arhivirali podatke za preko 1900 objekata, a naši rezultati publicirani su u mnogim znanstvenim člancima, stručnim studijama i speleološkim časopisima. Kroz znanstveno-istraživačke projekte uspješno surađujemo s državnim institucijama, organizacijama te privatnim i državnim tvrkama. Bitan dio našeg rada čini edukacija novih članova kroz speleološku školu koju održavamo od 1957. godine. Organizatori smo i sudionici speleoloških skupova (seminara, savjetovanja, kongresa) u zemlji i inozemstvu, gdje predstavljamo svoj rad u području speleologije, geologije, topografije, biospelologije, arheologije, paleontologije, školovanja i spašavanja. Gotovo od osnutka godišnje publiciramo stručni časopis Speleolog kojim predstavljamo svoj rad. Naši su članovi redovito na istaknutim funkcijama u krovnim speleološkim organizacijama i možemo ponosno tvrditi da je Željezničar dao i daje velik doprinos razvoju, prepoznavanju i priznavanju speleologije u Hrvatskoj.
Najstariji Hrvatski aktivni speleolog naš je član Vlado Božić (Boltek) koji se speleologijom bavi od 1955. godine. Kroz čitav životni vijek sudjelovao je u istraživanjima - od početaka suvremene speleologije do današnjih dana. (Razgovor s ovim zanimljivim čovjekom pročitajte ovdje). Protekla desetljeća rada Odsjeka naš strpljivi kroničar Boltek, podijelio je u nekoliko razdoblja:
1950. do 1955.
Ovo je razdoblje početnih istraživanja špilja, jer su članovi sekcije od opreme raspolagali jedino karbidnim lampama i rudarskim kožnatim kacigama. Tada su započela istraživanja špilja okolice Zagreba (Veternica), Like (Cerovačke špilje) Gorskog kotara (Vrelo, Lokvarka), Plitvičkih jezera, Korduna (Tounjčica), ali i Dalmacije (Mljet, Lastovo, Korčula) i dr. Tek koncem tog razdoblja počinje izrada opreme za istraživanje jama (speleološke ljestvice), i prva ulaženja u jame. Od posebnog značenja tog razdoblja je, osim istraživanja špilja, istraživanje jame Mandelaje 1955., duboke -85 m.
 |
 |
 |
1955. do 1962.
Od 1955. do 1962. godine razdoblje je istraživanja dubokih jama i dolaska generacije mladih članova. Pomoću izrađenih ljestvica i speleološkog vitla istraženo je mnogo značajnih jama, kao npr. jama Čudinka 1957. (-203 m), Jama na Kolištini u Prgometu 1958. (-132 m), jama Ponor Gotovž kod Rijeke 1959. (-253 m) kod koje je je prilikom istraživanja zbog nailaska bujice odsjek izgubio gotovo svu speleološku opremu. Mnogo članova odsjeka sudjelovalo je i u velikim regionalnim speleološkim istraživanjima u Dalmaciji, Lici i Gorskom kotaru 1958.-1960. u organizaciji Speleološkog društva Hrvatske (SDH). Tom prigodom je pomoću vitla istraženo 33 jama na otoku Braču, od čega je njih 11 preko 100 m dubine (najdublje su Sliška jama -237 m i Grustišica -236 m).
Pomoću speleoloških ljestvica u akciji KS PSH istražena je jama Puhaljka na Velebitu (-250 m). U ovom razdoblju započela je aktivna suradnja sa speleolozima iz drugih sredina. Već 1956. V. Božić je sa članovima Jamarske sekcije PD "Železničar" iz Ljubljane sudjelovao u istraživanju jama na području Triglavskih jezera i Komne. Po prvi puta je jedan član (V. Božić) sudjelovao u jednoj međunarodnoj speleološkoj ekspediciji 1961. u Poljskoj, u ekspediciji u jamu Sniežnu i spustio se do tada rekordne dubine od -330 m. Brojčano je odsjek u ovom razdoblju bio najjači. Speleologija se tada u odsjeku toliko razvila da je odsjek postao nositelj speleološke djelatnosti u Hrvatskoj, zbog toga što je imao dovoljno vlastite speleološke opreme i dobro izvježbane kadrove.
 |
 |
 |