Odabrani speleološki objekti Speleološkog odsjeka Željezničar
Jama Vjetrova na Crnopcu
- Detalji
- Objavljeno 16 Listopad 2008
- Napisao/la Dalibor Jirkal
Speleološka istraživanja masiva Crnopca u posljednje vrijeme zauzimaju prvo mjesto u Hrvatskoj po broju provedenih dana na tom terenu kao i broju novopronađenih speleoloških objekata, a vjerojatno i po ukupnoj dužini kanala topografski snimljenih u špiljama, odnosno jamama na tom atraktivnom terenu. Pritom ne mislim samo na istraživanja SO Željezničar već i na druge speleološke udruge, poput SO Sv. Mihovil iz Šibenika, koje istražuju aktualnu jamu Kitu Gaćešinu, i SO Velebit iz Zagreba koji marljivo napreduju u jami Munižabi, ali i prijatelje i članove iz drugih planinarskih i speleoloških udruga koji sudjeluju u tim istraživanjima. SO željezničar na ovom terenu sustavno istražuje četvrtu godinu za redom, ne ubrajajući ovdje ranija istraživanja članova iz '80-ih, odnosno početkom '90-ih godina prošlog stoljeća. Ukupno je do sada istraženo 176 speleoloških objekata, a nastavak istraživanja čeka još desetak novo pronađenih otvora/ulaza. Najveći broj objekata istražuje se u vrijeme ljetnih logora kada je sva oprema i hrana nadohvat ruke, a ljudi su odmorni i spremni za akciju.Nasuprot tomu, najveće i najdublje jame i špilje istraživane ili se istražuju u vikend akcijama, što zahtijeva dodatnu količinu napora uloženog u postizanje zadanog cilja. Upravo takvo jedno istraživanje predmet je ovog članka.
Alibabina jama na Crnopcu
- Detalji
- Objavljeno 16 Listopad 2008
- Napisao/la Martina Borovec
Kronologija istraživanja
7. - 9. 11. 2003.
Nela Bosner, Milivoj Uroić, Zoran Bolonić - Coki, Petra Bolonić, Krešimir Guszak i Martina Borovec - Maka kreću na vikend-akciju cilj koje je na kartu Crnopca ucrtati nedavno markiran "Put Malog Princa". Sutradan krećemo crtati put, a to traje. U međuvremenu Nela i ja pronalazimo neki jamičak. Sva sreća da imamo 90 metara špage i kompletnu opremu. Odvajamo se od ekipe i krećemo u špiljariju. Sve je bilo brzo gotovo jer jama ima 16 metara i nema perspektive: Nazivamo je vrlo jednostavno "Jama Špajza". Na povratku se zagledavam u golemu vrtaču sa snijegom, kraj "Papratnjaka ". Pitam Nelu: "Kaj da bi?", Nela kaže: "Mrak će", ja kažem: "A daj...", ona kaže "Ne!". Tužna, tj. više ljuta na Nelu krećem za njom. U skloništu nas dočekuje ekipa s Nenadom Iglićem - Nenom Bibinjcem. Nitko mi ne vjeruje da bi tamo moglo biti nečega!19. - 21. 12. 2003.
Nagovorih ekipu u sastavu: Dalibor Jirkal - Dado, Luka Biondić i Tomislav Uzun - Zum da pogledamo vrtaču. Dolazimo do nje i tu počinje prodika, "da kaj bumo prodavali vrtaču pod jamu, kaj smo tak nisko pali..." Nakon mojih izljeva bijesa odlučujemo da idemo. Luka prvi put postavlja, a ja mu visim za vratom i savjetujem ga kako. Nakon 40 metara spuštanja (ulazna vertikala) dolazimo na dno, u čijem je boku špiljski ulaz veličine 10×5 m! Vrištimo ekipi da dođe, ali ne, i dalje je skeptična. Trčkaramo po dvorani 25×30 m i nalazimo dvije vertikale, od kojih jedna vrlo perspektivno puše. Sjedimo nasred dvorane i razmišljamo o rezanju ostatka užeta, da se bar malo navirimo unutra, ali iz milosti prema ekipi vani na vjetru izlazimo. Nakon izlaska iz jame počinju nam vjerovati, tj. nemaju izbora.
Špilja Zagorska peć
- Detalji
- Objavljeno 16 Listopad 2008
- Napisao/la Vlasta Decak-Barišić, Branko Jalžić, Mladen Kuhta
O špilji Zagorska peć u blizini jezera Sabljaci kod Ogulina zna se već dugo vremena. Znameniti hrvatski prirodoslovac Dragutin Hirc spominje je u svom "Prirodnom zemljopisu Hrvatske" još 1905. godine. No on samo prenosi zapise Franje Julija Frasa, školskog nadzornika Karlovačke Krajine koji je još 1835. godine napisao knjigu "Vollständige Topographie der Karlstädter..." (Topografija karlovačke Vojne krajine), čovjeka kojeg i sam Hirc hvali radi mnogih zapisa o našem podzemnom svijetu. Fras tu spominje selo Zagorje na izvoru rijeke Mrežnice gdje se nalazi špilja dugačka preko 200 koraka. Kada u selu Drežnici voda nabuja, ona izlazi kroz tu špilju. U djelu Josipa Poljaka iz 1935. g. "Pećine okolice Ogulina, Velike Paklenice i Zameta" nalazimo prvi nacrt ove špilje kao i detaljan opis kanala, dvorana i podzemnog jezera, no kako smo u današnje vrijeme ustanovili, nacrt je donekle dobar ali ne odgovara posve konfiguraciji špilje. Isti nacrt nalazimo i u Zemljopisnom zavodu oružanih snaga u "Podatcima o pećinama i jamama" iz 1945. godine. Josip Poljak daje opis Zagorske peći i u "Hrvatskom planinaru" broj 11 1932., no bez nacrta špilje.Špilja Kuštrovka
- Detalji
- Objavljeno 16 Listopad 2008
- Napisao/la Nela Bosner
Špilja Kuštrovka je vrlo lijepa i rijetko posjećivana špilja u blizini Ogulina. Spominje ju još Dragutin Hirc, a poznavali su je ljudi iz Popova Sela u blizini Ogulina još od davna, budući da su u nju povremeno išli po vodu. Prvi puta ju je detaljno istražio i topografski snimio Josip Poljak, koji ju je posjetio 24. 9. 1922. zajedno s dr. F. Šukljetom i dr. Ž. Kovačevićem, profesorom iz Ogulina. Zadnji put je bila posjećena 8. 11. 1960., kada su je Vlado Božić i Ivica Posarić ponovo topografski snimili. Taj davni datum je bio i razlog da je na poticaj Vlade Božića ponovo posjetimo 15. 12. 2002., istražimo do kraja dijelove koji su ostali neistraženi i fotografiramo njezine najzanimljivije detalje.
Put ekspedicionizma