Jama Vjetrova na Crnopcu

Nasuprot tomu, najveće i najdublje jame i špilje istraživane ili se istražuju u vikend akcijama, što zahtijeva dodatnu količinu napora uloženog u postizanje zadanog cilja. Upravo takvo jedno istraživanje predmet je ovog članka.
U potrazi za vodom
Dinamika istraživanja ovoga zahtjevnog terena dotada se uglavnom svodila na istraživanje grebena Crnopca (područje Mali i Veliki Bat i Mali i Veliki Crnopac) za vrijeme ljetnih logora, a ostala istraživanja, uglavnom vikend akcije, na područje Vučje strane između Kite Gaćešine i Bijelog kuka i područje Paleža između Bijelog Kuka i grebena Crnopca prema istoku u smjeru Munižabinog grebena.
Kao polazišna točka istraživanja uvijek se uzimala Tatekova koliba upravo zbog lakog pristupa i pitke vode iz rezervoara, kojom je bilo moguće osigurati piće za ljude 10-15 dana koliko logori traju. Budući da je vršni greben Crnopca uglavnom istražen, a voda nije pronađena (osim na većim dubinama u jamama), htjeli smo, prema savjetu planinara Zdenka Morovića, pokušati ući u područje Lučkovog jezera koje, prema pričama starijih planinara, skriva jamu ili vrtaču manje dubine sa spiralno uklesanim stubama ispod kojih se nalazi voda! Ovaj podatak ne zvuči toliko nevjerojatno ako znamo da je spomenuti Zdenko u društvu Slavka Tomerlina-Tateka probijajući planinarsku stazu "Put malog princa" pronašao jamu duboku 43 m u kojoj su povremeno ili stalno boravili ljudi. Prema pronađenim ostacima pretpostavlja se da su u njoj obrađivali zemlju i skupljali vodu. Jama je poslije nazvana Zdenkova jama.

Kronologija istraživanja

30. travnja Na izletu speleološke škole SO "Željezničar", čiji su polaznici dan prije usavršavali tehniku u jami "Blizu" na 46m dubine, dogovoreno je da će se najspremnijima omogućiti ulazak i sudjelovanje u istraživanju novootkrivene jame. Prvi u jamu ulaze i postavljaju je Martina Borovec i Dalibor Jirkal te na dubini 52 m pronalaze perspektivu za daljnje istraživanje. Potom ulaze Danko Cvitković, Ivana Božak, Bojan Vuraić i Goran Premrl. Zbog nedostatka vremena i opreme obustavljamo daljnje istraživanje. Na dubini 46 m pronašli smo u sporednom kanalu malo jezerce s vodom, što je otvorilo mogućnost logorovanja u neposrednoj blizini jame.
21. svibnja U jamu ulaze i postavljaju je Dalibor Jirkal i Mislav Novokmet. Nakon njih ulaze Josip Dadić, Zoran Bolonić i Boris Lepan te Stipe Tutiš koji pomaže Ivani Babić u crtanju jame od ulaza. Tom prilikom dosegnuta je dubina od 134 m. Nakon 70-metarske vertikale obustavljena je akcija zbog nedostatka užeta. Izmjerena temperatura u jami iznosi 1,6°C.
27. svibnja Logor je smješten neposredno uz ulaz u jamu, a voda se punjenjem u plastične boce izvlači s dubine od 46 m. Robert Dado i Bojan Vuraić crtaju drugi ulaz u jamu i pronalaze spoj s prvim ulazom nazvanim "Bunar". Martina Borovec, Ivana Božak i Ivana Babić ponovo crtaju jamu od ulaza do dubine do 62 m, nakon čega izlaze. U logoru im se priključuju Dalibor Jirkal i Iva Šunjić s psima. Poslije toga istog dana u jamu ulazi šestero ljudi. Robert Dado odlazi do dna vertikale "Sedam banki" te nastavlja dalje kosim kanalom do jezera. Tu utvrđuje kraj jame u tom dijelu, nakon čega izlazi. Dalibor Jirkal i Bojan Vuraić postavljaju "Dugu vertikalu", pri čemu koriste posljednjih 50 m užeta, a Martina Borovec, Ivana Božak i Ivana Babić nastavljaju s crtanjem jame. Ukupno je do tada u jami utrošeno 290 m užeta.
11. lipnja Marin Lukas i Dalibor Jirkal spuštaju se do jezera, u kojem Dalibor Jirkal pliva do kraja, te konstatira da nema daljnje perspektive. Zajednički mjere površinu i dubinu jezera, nakon čega se priključuju Tini Bosner i Marku Budiću koji istražuju okno na vertikali "Sedam banki" i tu pronalaze tri nove paralelne vertikale. Nela Bosner i Ruđer Novak nastavljaju istraživanje u "Drugoj vertikali", gdje nakon dva vertikalna skoka (4 i 17 m) dolaze do kraja jame u ovom dijelu i konstatiraju da nema perspektive za daljnje istraživanje. Na površini Zoran Bolonić, Boris Lepan, Vladimir Božić, Milivoj Uroić i Nenad Iglić prilikom rekognosciranja okolnog područja pronalaze 18 novih otvora.
7. - 8. srpnja U jamu ulaze Martina Borovec, Stipe Tutiš i Dalibor Jirkal. U cijelosti crtaju jamu od "Šetališta" nadolje. Na mjestu nazvanom "Drž'-nedaj" pronalaze otkopavanjem kamenih blokova novu vertikalu "Nelin popušaj" te je istražuju i crtaju. Prilikom raspremanja jame pronalaze horizontalni kanal nazvan "Pupak" koji povezuje "Drugu vertikalu" i "Sedam banki". Kod izlaska iz jame ostavljaju postavljenu ulaznu vertikalu "Bunar" radi daljnje opskrbe vodom ljetnog logora iz jezerca na - 46 m.
Opis jame

Na dubini od 62 m nalazi se "Šetalište", kanal koji se nakon prelaska lijevka vertikale "Sedam banki" nastavlja uzlazno u smjeru JI, gdje se nakon 20 m otvara "Druga vertikala" dužine 34 m. Spuštanjem u "Drugu vertikalu" vidi se nakon 10-15 m kanal nazvan "Pupak" koji povezuje ovu vertikalu sa "Sedam banki". Spuštanjem na dno vertikale kanal nastavlja u smjeru JI gdje je nakon 5 m otkopavanjem između blokova kamenja pronađen ulaz u vertikalu "Drž'-nedaj". Ovdje se provlačenjem kroz blokove ulazi u vertikalu "Nelin popušaj" dužine 27 m do dvorane koja provlačenjem kroz usku pukotinu do vertikale nastavlja sa 26-metarskim skokom do dna na dubini od 143 m.

U jami je ukupno utrošeno 17 spitova i 350 m užeta. Izmjerena temperatura iznosi 1,6 - 2,5°C.
Perspektiva za daljnje napredovanje u jami moguća je eventualno u jezeru na dubini od 157 m, gdje bi se ronjenjem moglo utvrditi nije li prilikom plivanja u jezeru previđen neki sifon. Na ovome mjestu nije opaženo strujanje zraka.
Otvor Jame Vjetrova nalazi se u kotlini između Munižabinog grebena na istoku, grebena Kite Gaćešine na sjeverozapadu i bezimenog grebena na zapadu, te kao najniža točka ovog područja čini kolektor okolnih voda. Zbog toga se kroz najveći dio godine u svim njenim dijelovima javljaju obilne procjedne vode. Jama je formirana u neogenskim karbonatnim naslagama tzv. Jelar brečama, duž sustava tektonskih pukotina pružanja SZ-JI.
Jedna od zanimljivosti Jame Vjetrova je u tome što se nalazi neposredno iznad glavnog kanala Jame Kita Gaćešina.

Autor: Dalibor Jirkal