Vranovinski ponor
Vranovinski ponor nalazi se u Ličkom polju, 16km zapadno od Perušića u blizini sela Vranovine na 570 metara nadmorske visine. Ponor je nastao na kontaktu vapnenačkih breča s nepropusnim gornjopleistocenskim naslagama. Vapnenačke breče eocenske starosti heterogenog sastava transgresivno leže na naslagama jurske starosti dok su mlađe kvartarne naslage razvijene na proluvijalnom i diluvijalnom facijesu. Nepropusna podloga omogućila je veći broj površinskih tokova, a jedan od takvih bujičnih potoka povremeno ponire na rubu polja u Vranovinski ponor. Objekt je horizontalan, morfološki razgranat, tektonsko-erozijske geneze, a dimenzijama od oko 300 metara spada u srednje velike speleološke objekte.
Galerija fotografija s istraživanja 6. i 7. svibnja 2011.
Galerija fotografija s istraživanja 3. i 4. lipnja 2011.
Za sušnih razdoblja vode gotovo nema pa po hidrogeološkoj funkciji spada u povremene ponore. Speleogenetski i speleomorfološki možemo ga podijeliti u dva dijela: fosilni i aktivni. U fosilnom dijelu jasno je izražena rasjedna ploha na kojoj je objekt nastao, smjera pružanja i kuta nagiba 110/60. U fosilnom dijelu dobro su razvijeni svi oblici siga nastali procjeđivanjem atmosferske vode kroz brojne pukotine rasjedne zone. Speleotemi danas uglavnom nisu aktivni, odnosno ne rastu, jer nije primijećeno procjeđivanje vode unatoč kišnom vremenu prije, i za vrijeme istraživanja. To također potvrđuju desikacijski tragovi i stvaranje kalcitne korice na sedimentu u bokovima kanala. U aktivnom dijelu ponora primjećeni su tragovi povremenog potpunog plavljenja nižih dijelova kanala. Od erozijskih oblika lijepo su se razvije strujnice većih dimenzija po bočnim stijenama kanala gotovo u cijeloj njegovoj visini (osim u većim dvoranama) te do nekoliko metara duboke stropne kupole. Cijelom dužinom aktivnog dijela kanala uočene su velike količine alogenog sedimenta u kojem su zastupljeni šljunci, pijesci i ilovača, u skladu sa sastavom okolne kvartarne naslage. U cijelom objektu postoje urušenja uzrokovana tektonskim pokretima vezanim uz spomenuti rasjed. Pošto ponor ima nekoliko ulaza postoji znatno strujanje zraka koje je uzrokovalo kondenzacijsku koroziju ulaznih stijena. Objekt je u potpunosti istražen, a izrada nacrta temeljem kojeg će se dobiti točni morfometrijski podatci je u tijeku.
Autor: Petra Kovač Konrad