Istraživanje u Rašporu 31.09.2011.
- Detalji
- Objavljeno 04 Listopad 2011
- Napisao/la Petra Kovač-Konrad i Ivan Mišur
U petak 31.9.2011 u 24h u Jamu kod Rašpora ušli su Ivan Mišur, Zvonimir Završki i Petra Kovač-Konrad. Do bivka u Novom Rašporu stigli su oko 3.30 te je uslijedio odmor. Slijedeći dan u 13h ekipa kreće prema Ivinom kanalu. Nakon mukotrpnih 5 sati provlačenja sa transportnim torbama, kroz uske i vijugave meandre stiže se do skoka gdje se prošli put stalo.
Na tom mjestu Petra, uz Ivinu asistenciju, postavlja skok od oko 20 metara nakon čega se spušta u manju „dvoranu“. Iz nje se ide u uzlazni meandar širine 2-3 metra i duljine oko 15 metara, nakon čega se kanal ponovo sužuje i nastavlja meandrirati kao i do sada. Zbog premorenosti ekipe odustalo se od izrade nacrta novoistraženog dijela. Ekipa se vratila u bivak oko ponoći, a okrijepu od napornog istraživanja su im pružili hladan radler, malo klope i spavanje.
U nedjelju - dizanje oko 11.30; za doručak pečena jaja i suhomesnati proizvodi, pakiranje te povratak na površinu. Nakon izlaska je uslijedila čašica razgovora s drugom ekipom koja je bila 01.10.2011. (subota) u Rašporu, u sastavu Špale (Ozren Dodić), Ivan Glavaš i Cigo (?), s ciljem crtanja novih dijelova nakon slovenskog i hrvatskog sifona. Njihova misija također je bila neuspješna zbog razine vode koja se povisila za 1m od zadnjeg istraživanja.
Ivin meandar razvio se većim dijelom u paleogenskim vapnencima i vapnenačkim slojevim bogatim na silikatnoj komponenti. Speleogeneza ovog meandra je vadozna. Tok koji teče po dnu erozijsko-korozijskim djelovanjem dubio je postepeno meandar, a nagle promjene smjerova i samo meandriranje kanala uzrokovano je tektonskim pokretima, pukotinskim sustavima i kvalitetom stijene. Odnos dubine i širine meandra od oko 1:7 metara u korist dubine, te pojava sigovinskih oblika samo u vršnom dijelu meandra ukazuje da je tok davno prije započeo erodirati i korodirati stijenu, te je sada samo donji dio povremeno aktivan dok je vršni dio odavno prestao biti aktivan, te se započeo ispunjavati sigovinskim materijalom. Trenutno je tok izrazito slabog intenziteta, ali kako pri dnu meandra nema sitnozrnatijeg sedimenta, kojeg nalazimo u ostalim etažama meandra vjerojatno se njegova aktivnost tokom obilnijih padalina povećava, te možemo reći da je još uvijek aktivan.